U
nedjelju 06. 07. 2025. održan je susret djece i
mladih. Tom prigodom održana je pobožnost
klanjanja, kateheza, ples, igre. Hvala svima,
velika hvala župnim animatorima!
Dana 26. lipanja u kapeli Srca Isusova održana
je misa bdjenja i pobožnost svetkovine Srca
Isusova. Slavlje je predvodio župnik, a
uveličale članice velikog ckrvenog zbora i
župljani.
Govor prof. dr. sc. Mario Cifrak na akademiji u subotu u
Kalinovcu
Govor koji je
izekao prof.dr.sc. Mario Cifrak, vršitelj dužnosti dekana
Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na
akademiji u subotu u Kalinovcu.
prof. dr. em. Ivan Golub (1930. – 2018.)
Obilježavanje 95. rođendana (Kalinovac, 21. lipnja 2025.)
U 70 godina života 35 je godina rasta i priprave, školovanja,
studija i 35 godina rada, predavanja na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. „Povjerit ću da su mi
svojevremeno savjetovali da napustim rad na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu i da radim samo na kritičkom izdavanju
djela Jurja Križanića u Jugoslavenskoj Akademiji znanosti i
umjetnosti; i u Sjedinjenim Američkim Državama su mi savjetovali
da nakon ciklusa predavanja, pojedinačnih, na sveučilištima
Yale, Harvard, Columbia, ostanem u Americi predavati. Ili da
jedno vrijeme gostujem kao predavač i napišem knjigu o Jurju
Križaniću na engleskom. Kad sam kazao da bih u domovini napisao
hrvatski a oni neka to prevedu rekli su mi da to mora biti
napisano 'very american' u Americi. Pitali su me zašto se ne bih
u Austriji smjestio kao profesor u teško doba domovinskog
komunizma. No ništa od toga nisam prihvatio. Vani bi mi bilo
bolje ali mi ne bi bilo ljepše. U domovini mi je kako god bilo
ljepše. Ostao sam na svome Fakultetu u Zagrebu. S ponosom sam
vazda isticao da sam profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u
Zagrebu“.
Svoju akademsku djelatnost prof. Golub započinje u zimskom
semestru akad. god. 1964./65. Kao honorarni nastavnik predaje na
Fakultetu dogmatske predmete (Objava i teologija, De Deo creante
et elevante, De gratia), vodi seminar, a nekoliko godina predaje
i na Katehetskom institutu biblijske predmete. I u sljedećim
akad. god. predaje različite dogmatske traktate, a 1968./69.
započinje „prvi put sa stanovišta specijalne dogmatike“
predavati traktat o misteriju Crkve (De Ecclesiae Mysterio).
Kasnije će se (1977./78.) na njegovo nastojanje uvesti Teološka
epistemologija i Pneumatologija kao zasebni kolegiji. Na
Institutu za teološku kulturu laika predaje akad. god. 1969./70.
predmet Misterij Boga u Bibliji. Habilitira se radom „Čovjek
slika Božja“ 1969., u zimskom semestru je privatni docent, a u
ljetnom kao sveučilišni docent preuzima Katedru za dogmatiku i
postaje promotorom za specijalizaciju dogmatske teologije.
Izvanrednim profesorom imenovan je 18. lipnja 1976. a redovitim
6. listopada 1979. Od akad. god. 1971./72. do 1976./77. vodi
Katedru osnovne (fundamentalne) teologije. Od 1990. vršitelj je
dužnosti pročelnika Katedre za ekumensku teologiju. Predstojnik
je novoosnovanog Instituta za ekumensku teologiju i dijalog. Od
1987. pročelnik je Odjela za kršćanski istok. Postavši
izvanrednim profesorom izabran je za prodekana. Dvaput je odbio
izbor za dekana.
Član je Vijeća za sjemeništa i kler pri Biskupskoj konferenciji
Jugoslavije (1969.-1972.). Pri istom tijelu također je član
Vijeća za nauk vjere (1969.-1976.). Od 1984. je profesor gost
Papinskog orijentalnog instituta u Rimu. Za dopisnog člana
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1992., za
dopisnog člana Austrijske akademije 1989. Od 1990. je član
stranac Talijanske književne akademije Arkadija u Rimu, od 1979.
član je Akademije Tiberina u Rimu. U ljeto 1992. imenovan je
članom Međunarodne teološke komisije u Vatikanu i ostaje do
1997. Golub je utemeljitelj časopisa Spectrum - Ogledi i prinosi
studenata teologije (1967.), bibliografija Hrvatska kršćanska
bibliografija (1968.) i Bibliographia sacra croatica (1981.),
Bogoslovne tribine (1968.) te biltena Zajedništvo (1969.-1972.).
Suosnivač je ekumenskog biltena Poslušni Duhu (1965.). U
izdanjima Biblije: Stari i Novi zavjet u nakladi Stvarnosti
(1968., 1969.) i zatim Kršćanske sadašnjosti biblijski je
suradnik za knjige: Ruta, Ezra, Tobija, Judita, Estera. Urednik
je struke (teologija, religija, povijest Crkve) u drugom izdanju
Enciklopedije Jugoslavije, u redakciji za Hrvatsku. Član je
Društva književnih prevodilaca Hrvatske (1973.), Hrvatskog
filološkog društva (1976.), Hrvatskog povijesnog društva
(1972./73.), Društva povjesničara Hrvatske, Društva književnika
Hrvatske (1981.) te Hrvatskog centra PEN (1992.). 2015. izabran
je za akademika Akademije Ruske književnosti.
Nešto pobliže o konkretnom radu prof. Goluba sa studentima, kao
i o njegovim neposrednom interesu za teologiju govori nam
pregled seminara i specijalnih predavanja, te naslovi
diplomskih, magistarskih i doktorskih radova (M. Vrgoč, M.
Babić, S. Duvnjak, V. Košić, A. Čečatka, M. Nikić, M. Špaček)
izrađenih pod njegovim vodstvom.
Umirovljen je u 70. godini života, nakon 70 semestara predavanja
i 70-ak diplomskih radova. Professor emeritus je od 2001. U svom
intervju Veritasu 2007. povodom knjige napisane s akad. V.
Paarom „Skriveni Bog“ kaže: „Emeritus znači doživotni profesor,
i još mogu raditi na postdiplomskom. To radim i tako sam ukorak
s vremenom. Polifono radim – znanost, umjetnost, književnost i
svećenička služba. Ove sam godine slavio 50 godina od mlade
mise. Stalno teološki razmišljam. Sada pripremam knjigu
'Teološke slutnje'. Hoću reći kako u teologiji ne postoje samo
teološke rasprave već i teološke slutnje. Tomu se radujem. Dosta
smjelo razmišljam iz raznih znanstvenih smjerova“.
„Moja preodabrana područja u teologiji bila su i jesu teološka
topologija i antropologija i u njoj ikonologija – čovjek slika
Božja (prijateljska prisutnost Boga) i haritologija, milost
Kristova (milost kao prijateljstvo), te teologija povijesti
(osobito originalna u misli Jurja Križanića) ali i povijest
teologije. … Pažnju sam posvećivao i graničnim pitanjima napose
između teologije i umjetnosti. Uvjeren sam da uz predstavljanje
vjere kao istinite (stoga povezanost s logikom) i dobre
(povezanost s etikom), treba je predstavljati kao lijepu i
povezivati je s estetikom. Sam sam čuo Ivana Pavla II. koji je
nama tridesetorici članova Međunarodne teološke komisije o 25.
godišnjici njena postojanja rekao kako je zadatak teologije
danas pokazati ljepotu i djelotvornost otajstva spasenja“. O
Golubovoj teologiji doktorirali su u Rimu A. Tamarut i u Beču
Werner Gruber.
„Rado i radosno sam radio na Fakultetu. Osobita je radost
gledati svoje nekadanje učenike kako rastu u znanosti, kako
dolaze na Fakultet kao profesori, sudjelovati u njihovu
napredovanju. Tu radost treba iskusiti. To je kao u obitelji“. I
vratimo se Golubovoj slutnji. „Slutim rast Fakulteta, nazirem
nove vrijedne stranice njegove budućnosti. Obilježene novim
vremenima i novim mogućnostima. Jamstvo je naraštaj Vas mladih i
manje mladih profesora ponesenih znanstvenim erosom,
istraživačkim žarom, pastoralnim sluhom, ekumenskim duhom,
dijaloškom raspoloživošću i ljudskom plemenitosti“.
I da se vratim našem razgovoru o smrti u ljeto 2018., mjestu
pogreba i natpisu nad grobom. Razgovor je započeo riječima s.
Amabilis prof. Golubu: „Prijatelj Božji“. Profesor je rekao da
bi samo to moglo stajati nad njegovim grobom uz njegovo ime:
Ivan Golub – amicus Dei. Rekao sam mu da bi ipak trebalo navesti
i sve ovo što smo spomenuli, da je taj prijatelj Božji teolog,
profesor teologije, onaj koji govori de Deo creante hominem ex
humo, unde ille nomen traxit suum – Johannem (= Bog je
milostiv).
Mario Cifrak
(malo modificiran govor na sprovodu, Mirogoj, 30. listopada
2018.)
Dana 21. 6. 2025. povodom 95. godišnjice rođenja
svečenika, akademika, književnika Ivana Goluba
svetu misu u župnoj crkvi predvodio je mons.
Josip Mrzljak umirovljeni varaždinski biskup. Uz
biskupa misnom slavlju je bio nazočan vršitelj
dužnosti dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Marijo Cifrak
i ostali svečenici.
Druženja i proslava nastavila se u Gornjem kraju
u Kutu gdje je Ivan Golub rođen i pohađao
osnovnu školu.
Proslavi je prisustvovali veči broj mještana
Kalinovca i gostiju.
Proslavu su uveličali svojim nastupom : veliki
župni zbor koji je pjevao na svetoj misi, dječji
i mladi župni zbor, pjevački zbor taburaši i
dramska sekcija KU Tomislav Franjić, KUD Grgur
Karlovčan Kalinovac, zbor Udruge umirovljenika
Kalinovac i Zavičajna udruga Ivan Golub
Kalionvac.
Dana 16. lipnja, u ponedeljak u 18 sati slavilo
se proštenje sv.Vida, ove godine dan poslije
kalendarskog datuma sveca, jer ove godine na
datum sv. Vida pada svetkovina Presvetog
Trojstva. Svetu misu, predvodio je vlč. Ivica
Gladoić u nazočnosti mještana naselja Batinske i
ostalih župljana Kalinovca.
Ujedno obilježena je i 25.-ta godišnjica
izgradnje i blagoslova kapele sv. Vida na
Batinskama koju je 19. 08. 2000. godine
blagoslovio mons. Marko Culej, prvi varaždinski
biskup.
Dana 19. 6. 2025. u 8:30 na blagdan Tijelova u
Kalinovcu održana je misa i procesija koju je
predvodio vlč. Ivica Gladoić uz nazočnost
župljana i udruga s područja općine Kalinovac.
Misno slavlje i procesiju liturgijskim pjesmama
uveličao je veliki župni zbor. Svečanost su
uveličale kalinovačke udruge i vatrogasci
koji su imali čast nošenja baldahina. Vatrogasci
su za vrijeme procesije regulirali i promet.
Župa sv. Luke evanđelista i Društvo svetog Luke
Kalinovac
pozivaju
Vas 21. lipnja 2025. godine u Kalinovcu
NA SVEČANU AKADEMIJU POVODOM PROSLAVE 95. OBLJETNICE ROĐENJA
PROF. IVANA GOLUBA
18:00 sati - župna crkva - svečana sveta misa koju će predvoditi
mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru
19:30 sati - prostor uz Zavičajni muzej - kulturni program i
paljenje Ivanjskog krijesa Nakon službenog programa pozivamo Vas
da nam se pridružite na domjenku
U slučaju kiše kulturni program i domjenak će se održati u
Sportskoj dvorani
Župnik Ivica Gladoić
POZIV SVIMA!
Toga dana biti će zatvorena za promet ulica Kut u Kalinovcu
u vremenu od 19.00 do 21.30 sati, po dozvoli MUP-a.
U slučaju lošeg vremena program će se održati u sportskoj
dvorani i tada neće biti zatvoren promet.
Dana 15. lipnja na blagdan Presvetog Trojstva
održana je sveta misa u župnoj crkvi
sv. Luke Evanđeliste u Kalinovcu u nazočnosti
većeg broja vjernika školske djece i djelatnika
škole, te je ujedno zazvan blagoslov TEBE BOGA
HVALIMO za kraj školske godine gdje su djeca
imala krati program u toku mise.
Misno slavlje pjevanjem je uveličao dječji zbor
i zbor mladih župe sv. Luke Evanđeliste pod
vodstvom voditeljice Jelene Barić.
U petak 13.6.2025. godine u 17 sati na blagdan sv. Antuna
Padovanskog, a ususret sv.Vidu održano je proštenje u kapeli
sv.Vida na Peskima. Svetu misu, ujedno i misu zahvalnicu,
predvodio je vlč. Ivica Gladoić u nazočnosti mještana naselja
Peski, ostalih župljana Kalinovca i okolice, te članova udruge
umirovljenika općine Kalinovac. Mještani su ujedno na misnom
slavlju uveličali i proslavili
10. godina svećeništva župnika vlč. Ivice Gladoića kojega je
13.06.2015. godine u varaždinskoj katedrali zaredio biskup Josip
Mrzljak.
Prošlo je 28 godina od
Vašeg dolaska u našu župu. Radila ste i bila
dobar suradnik i vjeroučitelj naše djece u školi
ali i u crkvi. Mnogo generacija pripremala ste
za sakramente prve svete pričesti, a i krizme.
Rado ste se odazivala na župnikov poziv i
svirala u crkvi na misama. Neumorno ste se
davala služeći zajednici ali prvenstveno dragom
Bogu. Jer On je taj koji Vam je dao snage i
zdravlja kako bi mogla sve to izdržati. Mnogima
ste pružala utjehu i bila oslonac i podrška u
poteškoćama koje život nosi sa sobom.
Sada je došao i taj
trenutak rastanka. I za kraj želimo Vam izreći jedno veliko i
toplo HVALA za sve što ste učinila za nas i našu župu.
Ostat ćete u lijepom sjećanju u našim srcima, a dragi Bog nek
Vas čuva na Vašem putu, te podari obilje zdravlja i milosti.
Izabran novi papa Robert Francis Prevost
Kratko vrijeme pred misu u Kalinovcu izabran je
novi papa, na rođendan našeg bl. Alojzija
Stepinca! Na misi smo odmah zapjevali Tebe Boga
hvalimo, još ne znajući tko je papa! I kaže
današnja ulazna pjesma Rimskog misala: U čast
Gospodinu zapjevajmo, jer se proslavio!
Naš novi papa Robert Francis Prevost, kao nasljednik pokojnog
pape Franje, ima srednje tj. krsno ime upravo - Franjo. Robert
Francis Prevost, bivši prefekt utjecajnog Dikasterija za
biskupe, prelat je rođen u Chicagu, čiji su stavovi bliski papi
Franji. Dugi niz godina proveo je kao misionar u Peruu prije
nego što je izabran za vrhovnog poglavara augustinaca u dva
uzastopna mandata.
Rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, Illinois. Prevost je 1977.
godine ušao u novicijat Reda svetog Augustina (OSA), a svečane
zavjete položio je 1981.
Njegovo obrazovanje uključuje diplomu prvostupnika znanosti iz
matematike sa Sveučilišta Villanova iz 1977., magisterij
bogoslovlja s Katoličkog teološkog zavoda u Chicagu te
licencijat i doktorat kanonskog prava s Papinskog sveučilišta
sv. Tome Akvinskog u Rimu. Njegova doktorska disertacija bavila
se temom “Uloga mjesnog priora u Redu svetog Augustina”.
Nakon što je 1982. zaređen za svećenika, Prevost se 1985.
pridružio augustinskoj misiji u Peruu i obnašao dužnost
kancelara teritorijalne prelatature Chulucanas od 1985. do 1986.
Od 1987. do 1988. boravio je u SAD-u kao povjerenik za zvanja i
ravnatelj misija augustinske provincije u Chicagu, prije nego
što se vratio u Peru, gdje je sljedećih deset godina vodio
augustinsko sjemenište u Trujillu i predavao kanonsko pravo u
dijecezanskom sjemeništu, gdje je također bio i prefekt studija.
U tom je razdoblju vršio i brojne druge službe: bio je župnik,
dijecezanski službenik, ravnatelj formacije, predavač u
sjemeništu i sudski vikar.
Godine 1999. vratio se u Chicago i izabran je za provincijskog
priora provincije “Majke Dobre Nade” u nadbiskupiji. Dvije i pol
godine kasnije izabran je za vrhovnog poglavara augustinaca i tu
je službu vršio dva mandata – do 2013.
Godine 2014., papa Franjo ga imenuje apostolskim upraviteljem
biskupije Chiclayo u Peruu. Biskupom Chiclaya postao je 2015.
Tijekom tog vremena također je bio potpredsjednik i član stalnog
vijeća Peruanske biskupske konferencije od 2018. do 2023.
U razdoblju 2020. i 2021. Prevost je služio kao apostolski
upravitelj biskupije Callao u Peruu.
Papa Franjo imenovao ga je prefektom Dikasterija za biskupe u
siječnju 2023. godine – na položaj od izuzetne važnosti jer je
zadužen za imenovanje biskupa. Tu je službu obnašao sve do smrti
pape Franje 21. travnja 2025. Papa Franjo ga je 30. rujna 2023.
uzdigao na čast kardinala.
Tijekom prvih mjeseci kao prefekt, tadašnji nadbiskup Prevost
ostao je karakteristično diskretan u medijima, no stekao je
reputaciju zbog svoje sposobnosti slušanja i poznavanja složenih
pitanja. Francuski biskup koji ga je susreo dva mjeseca nakon
njegova imenovanja, pohvalio je njegova “promišljena pitanja” i
sposobnost sinteze, navodeći da je susret ostavio “dobar dojam”.
O ključnim temama kardinal Prevost javno ne govori mnogo, no
poznato je da mu je bliska vizija pape Franje u pitanjima
zaštite okoliša, brige za siromašne i migrante te pristupa
ljudima tamo gdje jesu. Izjavio je prošle godine: “Biskup ne bi
trebao biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu.”
Podržao je promjenu pastoralne prakse pape Franje koja dopušta
rastavljenim i civilno ponovno vjenčanim katolicima primanje
svete pričesti. Njegovo dugogodišnje misionarsko djelovanje u
Peruu omogućilo mu je da bude percipiran kao univerzalniji
kandidat, a ne isključivo američki. Međutim, nagađalo se da bi
mogao biti smatran premladim i previše svježim kardinalom da bi
imao ozbiljne šanse za izbor. Kardinal Prevost član je sedam
vatikanskih dikasterija, kao i Povjerenstva za upravu
(Governatorato) Države Vatikanskog Grada, što pokazuje koliko mu
je papa Franjo vjerovao i cijenio njegove upravljačke
sposobnosti.
Materijalni radovi obnove i sanacije u župi Kalinovac
i župi Budrovac u 2025. godini
ŽUPA KALINOVAC: u tijeku su radovi obnove i sanacije
prozora župne crkve i sjeverne strane fasade župne
crkve. Radove sufinancira, po završetku natječaja na
koji se Župa javila i po odobrenju sredstava,
Koprivničko-križevačka županija. Također, aplicirano
je i na natječaj Općine Kalinovac za sufinanciranje
ovog projekta. Radove izvodi, po odluci Župnog
ekonomskog vijeća, Matex, obrt za soboslikarske i
ličilačke radove iz Kalinovca.
Za sada hvala svima koji su se aktivno uključili u ovu
realizaciju, od pravne pomoći, pisanja i prijave projekata,
stručnih savjeta i prijedloga te tehničke organizacije: Jasni
Kovačev, Smiljki Gorički, Jeleni Barić, župnim ekonomskim
vijećnicima! Hvala Županiji Koprivničko-križevačkoj i Općini
Kalinovac.
ŽUPA BUDROVAC: u tijeku su radovi obnove neke stolarije i izradi
neke nove stolarije u župnoj crkvi. Radove sufinancira, po
završetku natječaja i župi odobrenih sredstava,
Koprivničko-križevačka županija i Grad Đurđevac. Radove izvodi,
po odluci Župnog ekonomskog vijeća, Kupan comp iz Kalinovca.
U
četvrtak 24.travnja 2025. na misi zadušnici za papu
Franju, mons. Dario je darovao župniku Ivici solideo
(bijelu kapicu) pape Franje. Papa Franjo je
spomenuto nosio za svog posjeta Tajlandu od 20. do
23. studenog 2019. Tada je tamo naš mons. Dario bio
tajnik apostolske nuncijature. Od srca hvala! Molimo
za dušu pape Franje i za izbor novog pape!
KALVARIJA, KRIŽNI PUT I
KAPELA U IZGRADNJI U ČEPELOVCU:
Poziv i zamolba svim ljudima
dobre volje, župljanima, prijateljima!
Prema vašim mogućnostima,
dobrovoljno!
Na
temelju Pisma namjere mons. Darija i njegove obitelji Paviša i
Vrabčević, župnikove zamolbe i pozitivnog mišljenja župnog
ekonomskog vijeća, naš biskup Bože Radoš dao je potrebnu
kanonsku dozvolu i priznanje da Župa Budrovac preuzme spomenuto
i da se to zdanje prepiše u vlasništvo i brigu Župe, tj. Crkve.
Od sada to više nije privatni projekt nego Župni. Velika hvala
mons. Dariju i njegovoj obitelji te mons. Yeanu na ovom velikom
daru! Ovaj projekt gradi se uz veliku pomoć donatora i sponzora:
iz cijelog svijeta, iz Đurđevca i naše okolice, iz Kloštra
Podravskog, iz Zagreba… Potrebno je nastaviti izgradnju,
dovršiti je i provesti planove kako bismo mogli 13.09. ove
godine svečano blagosloviti ovo sakralno zdanje i kompletno ga
otvoriti. Molimo i Vas, župljane župa Budrovac i Kalinovac za
materijalnu pomoć prema vašim mogućnostima i dragovoljno, bilo
putem uplate na bankovni račun župe Budrovac, bilo osobnim darom
preko obiteljske knjižice ili anonimno, bilo putem dara u za to
predviđene škrebice u našim crkvama i kapelama. Hvala Vam od
srca!
Euharistijskim podnevnim slavljem obilježen je 21.
travnja Uskrsni ponedjeljak. Euharistijsko slavlje
predvodio je mons. Dario i župnik Ivica. Misno
slavlje uveličao je dječji župni zbor pod vodstvom
voditeljice zbora Jelene Barić. Na klavijaturi zbor
je pratio Matej Krčmar i Petra Barić.
Na ovoj
misi homilija mons. Daria bila je posvećena na lijepo siječanje
o umrlom papi Franji. Na kraju mise obratio se i župnik
prisutnima tekođer lijepim riječima o papi Franji te župljane
uputio o aktivnostima crkve u takvim situacijama.
Papa Franjo preminuo je na Uskrsni
ponedjeljak, 21. travnja 2025., u 88. godini života, u
svojoj rezidenciji Doma svete Marte u Vatikanu, objavio je
Vatican News.
U 9:45 sati, kardinal Kevin
Farrell, kamerlengo Apostolske komore, objavio je
smrt pape Franje iz Doma svete Marte sljedećim
riječima:
„Predraga braćo i sestre, s dubokom
žalošću moram objaviti smrt našega Svetog Oca Franje. U 7:35
ovog jutra, rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu.
Cijeli je svoj život posvetio služenju Gospodinu i Njegovoj
Crkvi. Učio nas je kako vjerno, hrabro i univerzalnom
ljubavlju živjeti evanđeoske vrijednosti, osobito u korist
najsiromašnijih i najisključenijih. S neizmjernom
zahvalnošću za njegov primjer pravog učenika Gospodina
Isusa, povjeravamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj
ljubavi Boga Jedinoga i Trojedinoga.”
Papa je u petak, 14. veljače 2025.,
primljen u Polikliniku Agostino Gemelli nakon što je
nekoliko dana patio od bronhitisa.
Zdravstveno stanje pape Franje
postupno se pogoršavalo, a liječnici su mu u utorak, 18.
veljače, dijagnosticirali obostranu upalu pluća.
Nakon 38 dana provedenih
u bolnici, Papa se
vratio u svoju
vatikansku rezidenciju u
Domu Svete Marte kako bi
nastavio oporavak.
Godine
1957., u ranim dvadesetima,
Jorge Mario Bergoglio podvrgnut
je operaciji u rodnoj Argentini
tijekom koje mu je uklonjen dio
pluća zahvaćen teškom
respiratornom infekcijom.
S godinama
papa Franjo često je patio od
respiratornih bolesti, pa je čak
otkazao planirani posjet
Ujedinjenim Arapskim Emiratima u
studenom 2023. zbog gripe i
upale pluća.
U
travnju 2024., papa Franjo
odobrio je ažurirano izdanje
liturgijske knjige za papinske
pogrebne obrede, koja će služiti
kao vodič za pogrebnu misu čiji
datum još treba biti objavljen.
Priprava
tijela obavlja se u kapeli, a ne
u sobi gdje je preminuo te se
njegovo tijelo odmah polaže u
lijes.
Papa
Franjo je u prosincu 2023.
otkrio da želi biti pokopan u
bazilici Svete Marije Velike.
„Želim biti pokopan u bazilici
Svete Marije Velike. Mjesto je
već spremno“, rekao je u
razgovoru za meksičku
televiziju.
Prema
riječima nadbiskupa Diega
Ravellija, ravnatelja papinskih
liturgijskih slavlja, pokojni
papa Franjo zatražio je da se
pogrebni obredi pojednostave i
usmjere na izražavanje vjere
Crkve u Uskrslo Tijelo Kristovo.
„Obnovljeni obred“, rekao je
nadbiskup Ravelli, „nastoji još
više naglasiti da je pogreb
rimskog pontifika pogreb pastira
i učenika Kristova, a ne moćne
osobe ovog svijeta.“
preuzeto iz web stranice Varaždinske biskupije
Izvor:
Informativna katolička agencija
Kalinovac: 20. 4. 2025.
Uskrsna jutarnja misa
Jutarnjim i podnevnim euharistijskim slavljem,
procesijom i blagoslovima, svečano je proslavljen
Uskrs u Kalinovcu. Jutarnje euharistijsko slavlje
predvodio je župnik, a uveličao uskrsnim pjesmama
naš zbor odraslih u pratnji vjeroučiteljice i
orguljašice u Kalinovcu Petre Turčić, magistre
glazbene pedagogije-učiteljice glazbene kulture. Tog
dana mještani i mještanke Kalinovca donijeli su na
sv. misu uskrsna jestiva koja je na kraju misnog
slavlja blagoslovio župnik. Na jutarnjoj svečanosti
po uskrsnoj tradiciji, u spomen naših majki i baka,
među vjernicima bilo je dosta žena i djevojaka
odjevenih u kalinovačku narodnu nošnju. Na podnevnom
euharistijskom slavlju održana je tradicionalna
procesija sa Uskrslim Isusom oko crkve.
Slavlje Kristova uskrsnuća uzveličao nam je, ovih
dana, svojom prisutnošću među nama tajnik Apostolske
nuncijature u Hrvatskoj u Zagrebu msgr. Alvaro
Ernesto Isurieta Y Sea. Mons. Alvaro je Argentinac,
svećenik nadbiskupije Buenos Aires, a za svećenika
ga je zaredio papa Franjo kada je jos bio nadbiskup
spomenute biskupije. Na Uskrsnoj poldanjoj misi
mons. Alvaro i mons. Dario su predali Papinski
blagoslov našem župniku povodom njegove 10.- te
obljetnice svećeničkog ređenja koja se ispunja 13.
lipnja ove godine.
Velika subota obilježena je cjelodnevnim bdijenjem u
župnoj crkvi ispred Isusovog groba i Presvetim
Oltarskim Sakramentom. U večernjim satima održana je
proslava „Uskrsnuća Gospodinova“. Obred velike
subote predvodio je mons. Dario u zajedništvu sa
mons. Alvarom, tajnikom apostolske nuncijature u
Zagrebu i župnikom Ivicom Gladoićem uz nazočnost
većeg broja vjernika. Ispred crkve na obredu službe
svijetla blagoslovljena je uskrsna vatra i velika
uskrsna svijeća čiji je plamen prenesen u crkvu na
svijeće vjernika. Nakon obreda službe riječi, održan
je obred krsne službe i blagoslov krsne vode s kojom
je predvoditelj misnog slavlja mons. Dario
blagoslovio prisutne vjernike. Na zadnjem djelu
obreda euharistijskom slavlju prenesen je Pričesni
Presveti Oltarski Sakrament ponovo u glavno
svetohranište svetišta župne crkve.
Veliki petak, petak Muke Gospodnje ili Dan Muke
Gospodnje (lat. Dies Passionis Domini) dan je u
Velikomu tjednu koji slavi spomen Isusove teške i
nasilne osude, muke i same smrti kako je opisana u
kanonskim evanđeljima. To je peti dan Velikog tjedna
kojemu prethodi Veliki četvrtak, a za njim slijedi
Velika subota.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta
misna otajstva tj. jedini dan u liturgijskoj godini
bez misnoga slavlja. [1] Naime, sveta je misa
nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus
Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu
sama sebe kao krvnu žrtvu. Stoga, Katolička Crkva
taj dan ne slavi misnu žrtvu.
Obredi Velikog petka
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika
što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, to
jest njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak
povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za
umrlim Učiteljem. Oltar se ogoljuje na svršetku Mise
Večere Gospodnje na Veliki četvrtak.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati (deveta ura)
kada je Isus izdahnuo na križu[3], puk se okuplja u
crkve na slavljenje obreda Velikog petka koje čine
tri dijela:[1][2]
1.čitanje Svetoga pisma i navještaj muke,
2.poklon i ljubljenje križa te
3.sveta pričest (euharistija).
Obred započinje prostracijom svećenika s
ministrantima pred oltarom i poklonom vjernika.
Potom se svećenici i ministranti uspinju do oltara
te predslavitelj moli Zbornu molitvu. Slijedi Služba
Riječi (čitanje iz Staroga i Novoga zavjeta te
psalam) koja završava čitanjem ili pjevanjem Muke po
Ivanu i homilijom. Nakon homilije, dvojica svećenika
naizmjenično mole Sveopće molitve vjernika
propisanim redoslijedom.[1]
Poklon svetom Križu započinje ulaskom predslavitelja
sa zastrtim križom, pri čemu đakon ili svećenik
postupno (u tri dijela) otkiva pokriveno raspelo
pjevajući: „Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta
visio!” Na to narod odgovara: „Dođite, poklonimo
se!” Nakon toga križ se izlaže na štovanje
vjernicima poklonom, poljupcima i molitvom. Tijekom
poklona sv. Križu preporučeno je pjevanje
antifone:[2]
»Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i
slavimo sveto uskrsnuće tvoje, jer evo: drveta radi
koga nastade radost u cijelome svijetu.«
Svetu pričest čine hostije posvećene na Misi Večere
Gospodnje prethodni dan. Nakon pričesti, svećenik
moli molitvu nad narodom kojom završavaju obredi
Velikog petka. Narod se razilazi bez izlazne pjesme,
u tišini i molitvi.[1]
Obred velikog petka predvodio je župnik Ivica
Gladoić uz nazočnost večeg broja vjernika.
Veliki četvrtak je peti dan u Velikom tjednu i prvi
dan Vazmena trodnevlja koji slavi spomen na
posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, kako je
opisana u kanonskim evanđeljima. Prethodi joj Velika
srijeda, a slijedi ju Veliki petak.
Velikim četvrtkom započinje Vazmeno trodnevlje,
razdoblje u kojemu se slavi Isusova muka, smrt i
uskrsnuće. Misa večere Gospodnje obično se slavi
navečer, kada počinje petak prema židovskoj
tradiciji, jer se Posljednja večera održavala na
blagdan Pashe, prema trima sinoptičkim evanđeljima.
Na Veliki četvrtak ujutro biskupi sa svim
svećenicima iz svojih biskupija slave Misu posvete
ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma
(ulje za svetu potvrdu) te blagoslivlja ulje za
bolesničko pomazanje i katekumene
Obrede velikog četvrtka su predvodili domaći sin i
tajnik Apostolske nuncijature u Južnoj Africi,
Botsvani, Esvatiniju, Lesotu i Namibiji mons. Dario
Paviša i župnik Ivica Gladoić uz nazočnost večeg
brija vjernika.
Kalinovačka župa vjerskim aktivnostima obilježila je
13. travnja blagdan Cvjetnicu. Na jutarnjoj i
podnevnoj sv. misi na vratima župne crkve volonteri
župnog Caritasa ponudili su uz dobrovoljni prilog
maslinove grančice, koje su na euharistijskim
slavljima blagoslovili predvoditelji misa župnik
Ivica i mons. Dario Paviša. Prihod od grančica
upotrijebit će se za potrebe župnog Caritasa. Na
podnevnom euharistijskom slavlju održana je
procesija oko crkve u kojoj su vjernici nosili
posvećene maslinove grančice. Taj dan na oba
euharistijska slavlja prikazana je Muka Gospodina
Isusa Krista koju su čitali na jutarnjoj misi župnik
i odrasli župljani, a na podnevnoj župnik i mladi.
Na Žalosni petak, 11. 4. 2024. u 18 sati
održana je sv. misa u kalepi Gospe Žalosne. Nakon
mise održan je ulicom Grgura Karlovčana 2. križni
put na otvorenom koji je organizirala župa. Na ovu
svečanost odazvao se veliki broj župljana. Nakon
križnog puta kod kapele odražalo se druženje
sudionika križnog puta.
Drage obitelji, dragi vjernici, u subotu 14. lipnja
2025. godine u Svetištu Predragocjene Krvi Kristove
u Ludbregu održat će se Biskupijski obiteljski dan
pod geslom "Obitelj u Srcu". Bit će to jedan od
događaja u našoj Varaždinskoj biskupiji kojim ćemo
proslaviti Jubilejsku godinu.
Cjelokupni program tog dana odvijat će se u Svetištu
Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u trajanju od
10 do 16 sati. Od 10 do 11 sati bit će priprava za
euharistijsko slavlje koje će započeti u 11 sati. Od
12.30 do 14 sati bit će pauza za ručak. U 14 sati
započet će glazbeni program uz jedno svjedočanstvo i
katehezu. Proslava će završiti klanjanjem pred
Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Radi lakše organizacije potrebno je da obitelji
prijave svoj dolazak na proslavu Biskupijskog
obiteljskog dana popunjavanjem online obrasca:
DVD Batinske organizirale su 2. Križni put "KRIŽ NIJE
TERET"
Ulicama Općine Kalinovac DVD Batinske organizirale
su u nedjelju 6. travnja 2. Križni put "KRIŽ
NIJE TERET". Križni put počeo je kod poklonca
Srca Marijinog na Rastovoj Gredi. Od Rastove grede
sudionici su hodočastili do mjesne crkve Sv. Luke,
evanđeliste, a zatim do kaplice Gospe Žalosne u lici
Kolodvorskoj, te raspela na čast sv. Antunu
Padovanskom u ulici Gr. Karlovčana, do kapela sv.
Vida i Valentina na Peskima. Hodočašće je
nastavljeno po ulicama Batinski prvo kod pila sv.
Jurja, a zatim ispred drvenog i betonskog raspela i
kapelce sv. Vida. Križni put je završio na Molvicama
ispred kapele sv. Marka. Duljina križnog puta bila
je 14 km. Na njemu je sudjelovalo 14 sudionika, a
molilo se na 14 postaja. Vrijeme hodočašća trajalo
je nešto više od 4 h.
Zagreb:
ožujak2025.
Trajno
postavljen na stranici Župni ured
Plakat Katoličkoga bogoslovnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
veličina:
5.7
MB
U ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, postavljen je plakat Fakulteta s
najvažnijim informacijama o postojećim studijskim
programima na Fakultetu. U svrhu promicanja
mogućnosti studiranja na KBF-u i stjecanja znanja iz
teološkog, religijsko-pedagoškog i umjetničkog
područja, tijekom akademske godine profesori i
studenti poduzimaju brojne aktivnosti, među kojima
valja istaknuti posjet srednjim školama,
sudjelovanje na Smotri Sveučilišta u Zagrebu, Dan
otvorenih vrata na KBF-u, tisak i distribucija
promotivnih materijala i sl.
Naša župa Kalinovac ugostila je više od 80 mladih 08.ožujka
na susretu mladih iz Ludbrega, Koprivnice, Đurđevca,
Peteranca, Kozarevca, Budrovca, Kalinovca itd… S početkom u
19 sati najprije je uslijedilo pokorničko bogoslužje i
priprema na ispovijed koje je predvodio vlč. Petar Mlakar,
župnik u Ludbregu. Više svećenika je bilo mladima na
raspolaganju za ispovijed. Potom je usljedilo skoro
jednosatno klanjanje. Pjevanje je predvodio domaći mladi
zbor pod vodstvom Jelena Barić. Potom je usljedilo višesatno
druženje i igre mladih u vjeronaučnoj dvorani.
Poziv na broj: vaš oib ili datum rođenja ili datum uplate
ŠIFRA NAMJENE: OTHR
Varaždinska biskupija,
župa Kalinovac,
Kolodvorska 1,
48361 Kalinovac
Potrebni podatci za unos (vi ih upisujete):
1.Ime i prezime darovatelja
2.Opis plaćanja: ili obiteljski dar, ili crkveni dar ili za zvonaricu
ili neki drugi namjenski dar, upisati za što se daruje (npr. za novi bojler,
za misno ruho, itd…). Bilo bi dobro ovdje navesti i vašu adresu.
Molitva za papino zdravlje
Svemogući
vječni Bože, Ti si vječno zdravlje onih koji u Tebe vjeruju.
Usliši naše molitve za svoga bolesnog slugu papu Franju, za
kojega molimo pomoć tvoga blagog milosrđa. Po Kristu
Gospodinu našem, Amen. Gospodine, onaj koga voliš je
bolestan. Blaženi Alojzije Stepinče, moli za našega papu i
za sve nas!
Obilježen blagdan sv.Valentina u kapeli na Peskima
Povodom
blagdana sv.Valentina održana je sv. misa u istoimenoj kapelici
sv. Valentina na Peskima. Misno slavlje u nazočnosti mještana
služio je župnik.
Brigu o ovoj
kapeli i njenom okolišu vodi obitelj Lučić.
“Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!”
Biskupijski Caritas u Varaždinu!
-za naše župe Kalinovac i Budrovac kovanice možete
predati volonterima župnog Caritasa (voditeljica
Caritasa u Kalinovcu je Jasna Marić, a u Budrovcu
vj. Marina Barberic); župnim vijećnicima; župnim
suradnicima ili župnom uredu; a mi ćemo to
prosljeđivati u Biskupijski Caritas u Varaždinu!
Hrvatski
Caritas 5. veljače 2025. godine započeo je s provedbom novog
humanitarnog projekta pod nazivom “Spasi kunu od propasti, daruj
je za 1000 radosti!” Projekt će se odvijati u sklopu
tradicionalnog programa Za 1000 radosti, a središnja aktivnost
bit će prikupljanje preostalih kovanica kuna i lipa u svrhu
pomoći potrebitim pojedincima i obiteljima na području cijele
Hrvatske.
Kovanice
kuna i lipa 31. prosinca 2025. prestat će vrijediti te ih više
neće biti moguće zamijeniti za eure. Kako bismo drage uspomene
koje vežemo uz kune pretočili u dobro djelo, Hrvatski Caritas
potiče građane da zaboravljene, zametnute ili spremljene
kovanice kuna i lipa koje se nalaze u njihovim domovima daruju
Caritasu predajući ih u obližnjem župnom uredu. Potom će te
kovanice biti zamijenjene za eure te će Hrvatski Caritas
prikupljena sredstva putem Caritasove mreže nad/biskupijskih i
župnih Caritasa usmjeriti pojedincima i obiteljima kojima je
pomoć najpotrebnija – starijim i bolesnim osobama, obiteljima s
više djece, obiteljima u riziku od siromaštva i drugih oblika
isključenosti. Na takav će se način starim kovanicama udahnuti
novi život i mnogima donijeti radost, pomoć i nadu.
Za sva
dodatna pitanja i prijedloge suradnje, obratite se mailom na
spasikunu@caritas.hr.
Druge
nedjelje u mjesecu veljači slavi se Dan braka. Na svim današnjim
misama imali smo blagoslov bračnih parova. Minuli četvrtak imali
smo duhovno-pastoralni susret za obitelji, bračne parove,
roditelje, bake i djedove i djecu koji se sastojao od svete
mise, euharistijskog klanjanja i kateheze i druženja. Danas smo
na svim misama čestitali našim bračnim parovima jubilarcima uz
mali poklon.
Bračne
jubileje slave i od srca čestitamo:
ŽUPA
BUDROVAC:
1. Tena i
Tihomir Markuš iz Budrovca, 10.-ta godišnjica braka
2. Kristina i
Krešimir Marjanović iz Sirove Katalene, 20.-ta godišnjica braka
3. Kristina i
Krešo Kovačev iz Budrovca, 25.-ta godišnjica braka
4. Marija i
Damir Perčulija iz Budrovca, 25.-ta godišnjica braka
ŽUPA
KALINOVAC:
1. Vesna i
Andrija Puhač iz Batinski, 35.-ta godišnjica braka
2. Cecilija i
Ivan Moslavac iz Kalinovca, 50.-ta godišnjica braka
3. Ljubica i
Mijo Bazijanec iz Kalinovca, 50.-ta godišnjica braka
KALINOVAC: za 2.,3.,6., 7. razred OŠ u ponedjeljak
10.02. u 17.30 u župnoj crkvi. Roditelji sa sobom
ponesite dječje misne knjižice (one za štambilje).
Na sastanak mogu doći i djeca sa roditeljima.
BUDROVAC: za krizmanike (7.,8.,1. SŠ), i za 2. i 3. razrede u
utorak 11.02. u 18.30 sati u župnoj crkvi. Roditelji sa sobom
ponesite dječje misne knjižice (one za štambilje). Na sastanak
mogu doći i djeca sa roditeljima.
-sastanci su i više nego obavezni, posebice za roditelje
krizmanika!
1.
Povodom ovog dana pozivamo u četvrtak 06.02. obitelji,
bračne parove, roditelje, djecu, bake i djedove na
duhovno-pastoralni susret u Kalinovcu: u 17 će biti sveta
misa, zatim klanjanje i potom susret i kateheza u vj.
dvorani
2. U
nedjelju blagoslov bračnih parova nakon misa 3. Pozivamo,
javite se župniku, bračni parovi koji ove godine slavite
koju okruglu obljetnicu braka da i na taj način, čestitajući
vam, proslavimo taj dan u našim župama.