 |
 |













|
|
|
POVIJEST RKT. ŽUPE SVETOG LUKE, EVANĐELISTE |
U KALINOVCU |
|
Župa u Kalinovcu
osnovana je Dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu 15.
svibnja 1881. godine. Osnovao ju je zagrebački nadbiskup i kardinal
Josip Mihalović. Poticaj za osnivanje dao je nakon razvojačenja
Vojne krajine, kojoj je ovo područje pripadalo, tada đurđevački
župnik preč. gosp. Josip ml. Lephamer, kanonik čazmanskog Kaptola i
tajnik kardinala Mihalovića. Pri osnivanju broj stanovnika premašio
je brojku od 2.000 duša. |
Područje Župe do osnivanja pripadalo je Župi
svetoga Jurja u Đurđevcu. Veliku pomoć u pastoralu, poglavito za
velike blagdane, đurđevačkom župniku pružali su redovnici
Franjevačkog samostana u Koprivnici. Tako samostanska kronika
bilježi i ovaj podatak: franjevački provincijal predao je 1. ožujka
1840. upravu koprivničkogsamostana v. Bartolu Bedekoviću, ondašnjem
vikanu samostana, no on nije stanovao u Koprivnici već je bio
privremeno nastanjen u Kalinovcu, u kojem je obavljao službu Božju i
dijelio sakramente po odobrenju tadašnjeg župnika Franje Milinkovića,
koji je sve više osjećao teret upravljanja velikom i prostranom
Župom, kakva je đurđevačka župa tada bila. |
Momentom osnivanja samostalne Župe njezin
kolator postao je kardinal Mihalović, a za župnika je imenovao
mladog kapelana iz Župe Uznesenja BDM u Bednji vlč. gosp. Mirka
Krsnika, Zagorca iz Krapine.
|
Jezgru kalinovačke Župe sačinjava mjesto Kalinovac, koje se proteže od
sjevera na jug dužinom 4 kilometra, a glavni dijelovi su: najstariji dio
– Gornji kraj i noviji dio Donji kraj sa pripadajućim ulicama. Granica
sa đurđevačkom Župom su Peski, s budrovačkom Župom cesta Stari drum, s
kloštranskom Župom potok Katalenec (nekadšnji potok Kalinia po kojemu je
naselje u srednjem vijeku dobilo ime), sa sesvečkom Župom potok Stiska
do ušća u Čivićevac, a sa ferdinandovačkom Župom potok Bistra.
|
DANAS ŽIVE KUĆE IZ PROŠLOSTI |
U XX st. Župi je dano na upravljanje i dio đurđevačkog teritorija,
naselje Hladna Voda. |
Župa ima filijale u Batinskama i Molvicama. |
|
|
|
ŽUPNA CRKVA SVETOG LUKE, EVANĐELISTE
|
|
Do izgradnje prve kalinovačke crkve služba Božja održavala se je u staroj, drvenoj kapeli svetoga Luke u Gornjem kraju. Nakon što je nakon mnogih prijedloga odabrana lokacija u nekadašnjem Švedekovom ogradu prišlo se je izradi projektne dokumentacije za gradnju zidanog zdanja. Nacrt za izgradnju, tada filijalne crkve u Kalinovcu tada je izradila đurđevačka pukovnija u Baudirection KK Militargrenze u Zagrebu. Kalinovac je tada pripadao Vojnoj Krajini. U lipnju 1864. Projektnu dokumentaciju; dva nacrta izradio je građevni ravnatelj, pukovnik Poppel, a odobrio ga je pukovnik Rengenbrod. Mjere su u bečkim klaftrima;
11. |
Danas se ova
dokumentacija nalazi u Arhivu dijecezanskog muzeja Nadbiskupije
zagrebačke. |
Crkva je prema ovoj krajiškoj dokumentaciji sagrađena 1867. a gradnja je bila povjerena arhitektu Kolariću. Projekt je vrlo zanimljiv po tome što je ova crkva, prema dokumentaciji onoga vremena, prvi primjer rane neogotike s jasnom kodifikacijom stila. |
Sagrađena je kao jednobrodna građevina s apsidom raščlanjenom s
pet neogotičkih
prozora. Položaj zgrade je istok – zapad.Glavni ulaz smješten je prema istoku. Iznad njega je bio vitki neogotički zvonik. U lađi su sa svake strani po tri neogotička prozora, a još dva manja nalaze se lijevo i desno na pročelju. U visini kora također je izgrađen jedan visoki prozor, a u tavanskom dijelu dva mala. Svi ovi elementi potenciraju visinu građevini kojusa strane pridržavaju stupovi t. z. faleri. |
Na zabatu pročelja istaknut
je u rozeti trolist, simbol Presvetoga Trojstva. Naime prilikom gradnje kao
budući titular crkve trebalo je biti Presveto Trojstvo, jer je kapela
svetoga Luke još uvijek bila u funkciji. Nakon izgradnje nove crkve
kompletan inventar kapele preseljen je u novu građevinu, a drvena zapuštena
i napokon srušena. Tako je eto kalinovačka crkva dobila stari titular, a o
namjeri graditelja govori samo insignalija – trolist. |
Ova prelijepa neogotička crkva vrlo brzo je dograđena. Produljena je i proširena, sada u obliku latinskog križa. Projekt dogradnje rađen je u radionici arhitekta Hermana Bollea. S pročelja crkve uklonjen je zvonik, a novi 38 metara visok prema nacrtu Janka Holjca dograđen je s desne strane. U njemu su četiri zvona i u novije vrijeme ugrađen novi elektronski toranjski sat. |
|
Povratak na početak stranice |
|
|